Rasprava o pravoj poboznosti prema Presvetoj Djevici Mariji

Fülszöveg

"Citanje ove knjizice za mene je predstavljao jedan odlucujuci preokret u mome zivotu. Rekoh preokret iako se radilo o jednom dugom nutarnjem putu koji se podudarao s potajnom pripremom za svecenistvo.
Upravo tada mi dode u ruke „Rasprava o pravoj poboznosti prema Djevici Mariji", jedna od onih knjiga koju nije dovoljno jedamput citati. Sjecam se da sam dugó vremena nosio tu knjizicu i u tvornicu sode gdje sam radio, tako da su se njene líjepe korice uprljale vapnom. Iz te knjige naucio sam sto znaci prava poboznost prema Majd Bozjoj."
Ivan Pavao II
Ljudevit Marija Grignon rodio se 31. sijecnja 1673. godine u Montfortu La Cane u Francuskoj. Odakle, nakon zavrsene humanisticke skole u Rennesu, odlazi u Pariz gdje zavrsava studij teologije pohadajuci sjemeniste sv. Suplicija te poznatog sveucllista Sorbone.
Zareden je za svecenika 1700. godine. Ubrzo susrece Mariju Lujzu Trichet koja ce biti prva Kcer mudrosti.
Trazeci volju bozju za svoj zivot, privremeno napusta Francusku i... Tovább

Fülszöveg

"Citanje ove knjizice za mene je predstavljao jedan odlucujuci preokret u mome zivotu. Rekoh preokret iako se radilo o jednom dugom nutarnjem putu koji se podudarao s potajnom pripremom za svecenistvo.
Upravo tada mi dode u ruke „Rasprava o pravoj poboznosti prema Djevici Mariji", jedna od onih knjiga koju nije dovoljno jedamput citati. Sjecam se da sam dugó vremena nosio tu knjizicu i u tvornicu sode gdje sam radio, tako da su se njene líjepe korice uprljale vapnom. Iz te knjige naucio sam sto znaci prava poboznost prema Majd Bozjoj."
Ivan Pavao II
Ljudevit Marija Grignon rodio se 31. sijecnja 1673. godine u Montfortu La Cane u Francuskoj. Odakle, nakon zavrsene humanisticke skole u Rennesu, odlazi u Pariz gdje zavrsava studij teologije pohadajuci sjemeniste sv. Suplicija te poznatog sveucllista Sorbone.
Zareden je za svecenika 1700. godine. Ubrzo susrece Mariju Lujzu Trichet koja ce biti prva Kcer mudrosti.
Trazeci volju bozju za svoj zivot, privremeno napusta Francusku i odlazi u Rim gdje se susrece s papom Klementom ÍX. Papa ga imen-uje „apostolskim mision-arom" kojemu je cilj obnoviti krscanski duh obnovom krsnih zavjeta po Wlarijinim rukama.
Pri povratku osniva prvi samostan Kceri Mudrosti, drzi mnogobrojne misije, te pise raznolike duhovne spise, a izmedu njih je i Rasprava 0 pravoj poboznosti prema Djevici Mariji (1712).
Godine 1716 drzi svoje posljednje misije u St-Laurent-sur-Sevre, propovijedajuci 0 Ijepoti i blagosti Isusa Krista.
Sv. Ljudevit Montfortski preminuo je u 43. godini. Geslo njegova zivota bilo je „samo Bog". Vissza